Abstract: Koliko ima Židova u svijetu, gdje se nalaze, kamo idu i odakle dolaze, koliko ima starih, a koliko mladih itd. pitanja su koja stalno postavljaju ne samo stručnjaci demografi već i političari, sociolozi, ekonomisti, genetičari pa i rasisti. Poznati židovski demografi zabrinuto konstatiraju da smo sve stariji, a da mladi više ne mare za židovstvo, a svaka židovska zajednica koja drži do sebe prebrojava i istražuje svoje članstvo. Istraživanja židovske populacije su veoma težak zadatak, jer se radi o dinamičnoj kategoriji stanovništva, koja se stalno mijenja. Neki kriteriji se primjenjuju na istraživanja svih populacija (npr. omjer između nataliteta i mortaliteta), a neki su specifični samo za židovsku populaciju, kao što je to pitanje osobne ili grupne identifikacije sa židovstvom. U Izraelu pitanje « tko je Židov » ne ovisi o osobnoj identifikaciji, koja je česta u dijaspori, već o zakonskim i rabinskim rješenjima (halaha). U našoj, relativno maloj Židovskoj zajednici, godinama se prate demografske promjene, a u ovom članku prikazati ćemo, uz ranije, i prve rezultate naših novijih istraživanja. Židovska populacija u Hrvatskoj Za istraživanje židovske populacije preporučuje se kombinacija različitih izvora podataka: popisa stanovništva, podataka iz židovskih općina i rezultata posebnih istraživanja. U popisima stanovništva Hrvatske, poslije II. svjetskog rata, broj Židova ne može se smatrati potpunim, dijelom zbog metodologije popisivanja, a i zbog iskustva Židova u II. svjetskom ratu. Ni broj Židova koji su članovi židovskih općina, (koji se razlikuje od podataka popisa stanovništva), nije potpun, jer ima Židova koji nisu članovi općina, a u općine su učlanjeni i ne-Židovi, supružnici iz mješovitih brakova. Tako su u prvom poslijeratnom popisu stanovništva bivše Jugoslavije, 1948. godine, bila popisana 6.853 Židova, a u isto vrijeme bilo je 11.934 članova židovskih općina.
